UNESCO-ova svjetska kulturna baština: dunavski limes
Dunavski limes, dakle utvrde uzduž Dunava u Bavarskoj, Austriji i Slovačkoj, uz Hadrijanov i Antoninov zid u Velikoj Britaniji te „gornji germansko-retski limes” u Njemačkoj čine treći odsječak velikog projekta „Frontiers of the Roman Empire” („Granice Rimskog Carstva”).
Rimsko Carstvo bilo je jedno od najvećih carstava u svjetskoj povijesti, a najviše se proširilo pod vlašću cara Trajana početkom 2. stoljeća poslije Krista. Obuhvaćalo je površinu veću od 6,2 milijuna km2, a njegove granice dulje od 7500 km bile su obilježene tokovima rijeka, međama s umjetnim barijerama, planinskim lancima i pustinjskim područjima.
U sklopu projekta pod nazivom „Frontiers of the Roman Empire” („Granice Rimskog Carstva”), cjelokupno područje kojim su prolazile te granice sada se kao UNESCO-ova svjetska baština stavlja pod zaštitu međunarodne zajednice država.
Taj limes stoljećima je označavao granicu između Rimskog Carstva i područja izvan rimske vlasti na kojima su živjela germanska plemena, a protezao se od Sjevernog do Crnog mora. Dunav je činio prirodnu sjevernu granicu Imperium Romanuma na prostoru Bavarske, Austrije, Slovačke, Mađarske i dalje nizvodno. Unatoč prirodnoj riječnoj barijeri, granica je bila pod snažnom vojnom zaštitom kako bi se osigurala granica carstva, ali i kako bi se zajamčio reguliran promet robe.
Austrijski odsječak dunavskog limesa dug 360 kilometara osiguravala su 4 logora legionara, 14 logora pričuvnih postrojbi i 20 poznatih utvrda (burgi). Stvarni broj utvrda vjerojatno je bio znatno veći. Najpoznatiji logori legionara u austrijskom odsječku bili su Lauriacum (Enns), Vindobona (Beč) i Carnuntum. Ako bi germanske postrojbe nekontrolirano prešle granicu, besprijekorni lanac signala između utvrda i logora omogućio bi brzu reakciju rimske vojske.
Carnuntum - svjetski grad na dunavskom limesu
Carnuntum zauzima istaknuto mjesto u sklopu dunavskog limesa. Pod zaštitom logora legionara i logora pričuvne postrojbe, glavni grad rimske provincije Gornje Panonije kao sjedište namjesnika razvio se u svjetski grad s oko 50 000 stanovnika s površinom od 10 km2. Osim toga, kao jedini grad te veličine i značenja nalazio se izravno na granici, na sjecištu Jantarskog puta kao jedne od najvažnijih veza u smjeru sjever-jug i Puta limesa kao jedne od najvažnijih veza u smjeru zapad-istok u Imperium Romanumu.
Trgovina i prijenos kulture potaknuli su procvat kulture i blagostanja. Maslinovo ulje, vino, riblji umak kao začin, datulje i smokve uvozili su se iz Sredozemlja, a fino stolno posuđe nabavljalo se iz Italije ili Galije. Brojni ukrasni predmeti, skulpture i fragmenti veličanstvenih freski i danas svjedoče o luksuznom životu u antičkom Carnuntumu.